Tko je izgradio pulsku Arenu? Legenda o istarskim vilama

Pulsku Arenu izgradili su Rimljani: drveni amfiteatar podignut je za vrijeme cara Augusta, a za cara Klaudija zamijenjen je kamenim. Za vrijeme cara Vespazijana, 79. godine, Arena je proširena, a dovršena je za vladavine cara Tita, 81. godine. Mogla je primiti oko 23.000 gledatelja, a danas je jedini rimski amfiteatar koji je sačuvao sve četiri bočne kule. Prema lokalnoj legendi, međutim, izgradile su je vile u samo jednoj noći.

Je li najpoznatiju pulsku znamenitost djelo rimskih graditelja ili vila koje su radile pod mjesečinom?

Pulska Arena na prvi pogled

Vile koje su izgradile pulsku Arenu u jednoj noći

Prema istarskoj legendi, Arenu uopće nisu izgradili ljudi. Nekada davno u istarskim šumama, na brežuljcima i skrivenim livadama živjele su vile. Pojavljivale su se samo noću, plesale pod mjesečinom i ponekad donosile sreću ljudima koji bi ih susreli. Bile su i iznimno vješte graditeljice.

Jedne su noći odlučile sagraditi golem kameni grad uz more. Teške kamene blokove prenosile su s Učke preko Istre i slagale ih u velike kružne zidove Arene. Radile su u mraku kako bi građevinu dovršile prije izlaska sunca.

A onda je zapjevao pijetao. Njegovo kukurikanje najavilo je zoru, a vile su pobjegle prije nego što su ih ljudi uspjeli vidjeti. Prema predaji, kamenje koje su nosile rasulo se po krajoliku između Učke i Pule. Arena je ostala bez krova, a vile se više nikada nisu vratile.

Zašto su Arenu nazivali Divić-gradom?

Prema lokalnoj predaji, građevina je postala poznata pod nazivom Divić-grad, koji se najčešće tumači kao „grad čuda”. Stara slavenska riječ divić označava nešto čudesno ili zadivljujuće, a naziv odražava divljenje ljudi koji su promatrali golemo rimsko zdanje, ne znajući kako je izgrađeno.

Prava Arena nikada nije imala trajni kameni krov. Umjesto njega, gledatelje je od sunca štitila velika pomična platnena tenda, poznata kao velarium, oslonjena na drvene jarbole i sustav užadi. Rimsko graditeljstvo bilo je gotovo jednako impresivno kao i sama legenda.

Je li pulska Arena izgrađena iz ljubavi?

Prema još jednoj popularnoj priči, car Vespazijan proširio je amfiteatar zbog svoje životne družice Antonije Cenide, koja je navodno posjedovala imanja u blizini Pule. Želio je da grad dobije arenu nalik Koloseju koji je gradio u Rimu.

Vespazijan i Cenida doista su bili dugogodišnji životni partneri. Cenida je bila nekadašnja robinja koja je poslije postala utjecajna carska tajnica. Međutim, nema konačnih dokaza da je bila povezana s Pulom ili da je Arena bila svojevrsna ljubavna posveta. Ta priča ostaje jedna od najprivlačnijih pulskih legendi.

Je li pulska Arena Kolosej?

Posjetitelji često kažu „pulski Kolosej”, ali ispravan naziv je Pulski amfiteatar ili jednostavno Arena. Kolosej je vlastito ime Flavijevskog amfiteatra u Rimu.

Riječ arena potječe od latinske riječi harena, koja znači „pijesak”. Njime je bio prekriven središnji prostor amfiteatra jer je upijao krv tijekom gladijatorskih borbi i lova na životinje.

Je li starija od Koloseja? Njezine najranije faze jesu: na ovom se mjestu za vrijeme cara Augusta nalazio drveni amfiteatar, a za vrijeme cara Klaudija izgrađen je kameni. Monumentalna kamena Arena kakvu danas poznajemo potječe iz istog razdoblja kao i Kolosej. Proširena je za vrijeme cara Vespazijana 79. godine, otprilike u vrijeme kada se otvarao rimski Kolosej, čija je gradnja započela oko 70. godine. Izgrađena od lokalnog istarskog vapnenca, neposredno izvan rimskoga grada Pole (Colonia Pietas Iulia), nekada je mogla primiti oko 23.000 gledatelja te se ubraja među šest najvećih rimskih amfiteatara na svijetu. Njezin je položaj uz more izniman: kroz njezine lukove i danas se vide luka i Jadransko more, baš kao što su ih vidjeli rimski gledatelji.

Po čemu je pulska Arena jedinstvena?

Vanjski zid Arene gotovo je u cijelosti sačuvan, a na morskoj strani doseže visinu od približno 32,5 metara. Arena je ujedno jedini rimski amfiteatar sa sve četiri sačuvane izvorne bočne kule. U kulama su se nalazila stubišta koja su vodila do gornjih razina gledališta, kao i cisterne za vodu. One su opskrbljivale fontane ili omogućavale prskanje mirisne vode po gledalištu.

Tijekom stoljeća građevina je preživjela pad Rimskog Carstva, odnošenje kamenja za druge građevine - kamen je 1789. godine korišten čak i za temelje zvonika katedrale - te prijedlog iz 16. stoljeća da se rastavi i ponovno izgradi u Veneciji. Zbog svoje starosti, očuvanosti i položaja uz more, Arena je mnogo više od ruševine: njezin gotovo cjelovit vanjski oblik i danas dominira vizurom Pule, gotovo dvije tisuće godina nakon izgradnje.

Zašto posjetiti pulsku Arenu?

Prošećite arenom po kojoj su nekoć hodali gladijatori pred očima publike, proučite lukove i kule te siđite u podzemne prostorije koje su služile za pohranu opreme i pripremu predstava.

Arena je i danas živa pozornica. Koncerti, kazališne i druge izvedbe te Pulski filmski festival nastavljaju izvornu ulogu građevine kao mjesta na kojem se okupljaju tisuće ljudi željnih zabave.

Gdje odsjesti tijekom posjeta pulskoj Areni?

• Grand Hotel Brioni Pula

• Park Plaza Histria Pula

• Park Plaza Arena

• Park Plaza Verudela

• Arena Verudela Beach

• Arena Verudela Villas

• Splendid Resort

• Horizont Resort

Često postavljana pitanja

Tko je izgradio pulsku Arenu?

Rimljani: drveni amfiteatar izgrađen je za vrijeme cara Augusta, kameni za vrijeme cara Klaudija, a monumentalna građevina proširena je za vrijeme cara Vespazijana (79. godine) i dovršena za vladavine cara Tita (81. godine). Prema lokalnoj legendi, zaslužne su vile.

Je li pulska Arena starija od Koloseja?

Njezine najranije faze starije su od Koloseja. Monumentalna Arena otprilike je iz istog razdoblja kao i rimski Kolosej.

Koliko je ljudi mogla primiti pulska Arena?

U rimsko doba oko 23.000 gledatelja, a danas oko 5.000 posjetitelja na događanjima.

Koliko je visoka pulska Arena?

Na morskoj strani visoka je do približno 32,5 metara.

Zašto se naziva Divić-grad?

To je naziv iz lokalne predaje koji se najčešće tumači kao „grad čuda”.

Naziva li se pulska Arena Kolosejem?

Ne. Ispravan naziv je Pulski amfiteatar ili Arena, dok se naziv „Kolosej” odnosi na Flavijevski amfiteatar u Rimu.

Mogu li posjetitelji razgledati podzemne prostorije?

Da.

Koja se događanja održavaju u Areni?

U Areni se održavaju koncerti, različite izvedbe i Pulski filmski festival.